Satt og logiš um ESB

Margt er sagt um ESB sem einfaldlega ekki er satt og oft byggt į misskilningi, hér er tilraun til aš afrugla žį umręšu, allar tilvķsanirnar eru ķ hlutlausa ašila.

Ef Ķsland gengur ķ ESB falla tollar nišur į vörum sem pantašar eru į netinu, innan ESB?

RÉTT! – og lķka į žeim vörum sem viš kaupum sjįlf ķ śtlöndum og komum meš heim – sjį nįnar į Evrópuvefnum hér.

ESB er meš her og ef Ķsland gengur inn žurfa börnin mķn aš ganga ķ hann?

Nei, langt ķ frį. ESB er ekki meš her svo žaš er engin herskylda, sjį nįnar hér.

Ef Ķsland gengur ķ ESB, missum viš žį sjįlfstęšiš?

Nei, enginn hefur fęrt rök fyrir žvķ aš žau 27 rķki Evrópusambandsins séu ekki sjįlfstęši rķki. Allir alžjóšlegir samningar kalla į įkvešiš framsal į valdi af hįlfu žeirra sem kjósa aš taka žįtt ķ slķku samstarfi, en ķ dag tekur Ķsland upp 75-80% af allri löggjöf sem ESB setur (og į viš Ķsland) ķ gegnum EES samninginn. En Ķsland en į ekki sęti viš boršiš žar sem įkvaršaninar eru teknar og žaš myndi breytast viš inngöngu ķ ESB žar sem ķslenskir rįšamenn fengu sęti viš öll borš žar sem teknar eru įkvaršanir. Sjį hér, nżlega skżrslu um fullveldi og EES samninginn ķ Noregi, žar sem fjallaš er um hinn grķšalega lżšręšishalla sem felst ķ EES samningnum. Jafnframt kemur fram ķ skżrslunni aš Noregur hefur tekiš upp meiri ESB löggjöf (um 75%) en sum ašildarķkjanna ESB!

ESB bannar bogna banana.

Ekki satt og hefur aldrei gert, ekki heldur bognar gśrkur – sjį svar į Evrópuvefnum hér.

Ef Ķsland gengur ķ ESB lękkar kostnašur viš hśsnęšislįnin?

Jį, Rétt! Nż śttekt frį ASĶ sżnir fram į aš viš myndum greiša miklu lęgri afborganir af lįnunum okkar en viš gerum ķ dag og ķ styttri tķma! Sjį frétt į mbl.is ķ febrśar um mįliš.  Ķ ESB žekkjast ekki verštryggšlįn lķkt og hér.

 

ESB bannar veišar į rjśpu.

Nei ekki satt. Žaš er undir hverju ašildarrķki aš įkveša slķkt – sjį svar į Evrópuvefnum hér.

ESB bannar börnum aš leika sér meš segulstįl, leikfangavaraliti, partżflautur og blöšrur?

Nei, engar slķkar reglur, en ESB er meš rosalega góšar reglur sem tryggja aš leikföng sem seld eru ķ sambandinu séu örugg – sjį svar į Evrópuvefnum hér.

ESB bannar fulloršnum aš fara meš fleiri en tvö börn ķ sund ķ einu?!

NEI, nei, nei, bara della. Sjį svar hér

 

Ef viš göngum ķ ESB, lękkar žį verš į matvęlum?

Rétt! Viš inngöngu Ķslands ķ ESB falla nišur tollar į vörum og landbśnašarafuršum frį rķkjum ESB falla nišur. Žvķ mį, samkvęmt nżrri skżrslu, gera rįš fyrir aš verš į kjśklingum, eggjum og svķnakjöti lękki um 40 -50%, og aš verš į mjólkurafuršum lękki um 25%.

Sjį nįnar hér.

ESB bannar Cheerios?

Nei, algjör vitleysa – sjį svar hér.

Ef Ķsland gengur ķ ESB žurrkast bęndastéttin śt?

Nei, ekkert ESB rķki er įn bęnda. Įhrif ašildar į landbśnašinn veršur aš öllum lķkindum mismunandi eftir greinum. Helsta breytingin er sś aš ķslenskir bęndur fengju styrki ķ gegnum ESB landbśnašarkerfiš en žaš ķslenska. Meš ašild eykst samkeppnin žvķ žį veršur innflutningur frį ESB rķkjunum į landbśnašarafuršum gerš frjįls. Žaš žżšir aš ķslenskir bęndur žurfa aš standast žį samkeppni. Žó eru töluveršar lķkur į aš ķ ašildarsamningnum verši samiš um sérstakar ašstęšur ķslenskt landbśnašar eins og gert var t.d. ķ Finnlandi og vķšar. Meš ašild geta ķslenskir saušfjįrbęndur flutt sitt kjöt śt óhindraš til ESB rķkjanna en į sķšasta įri klįrušu žeir śtflutningskvótann sitt mjög hratt og óskušu sérstaklega eftir stęrri śtflutningskvóta til ESB – svo sóknarfęrin eru ótęmandi. Žęr greinar sem lķkur eru į aš gętu įtt erfitt meš aš męta aukinni samkeppni eru alifuglarękt og svķnarękt, um žetta ber žó mönnum ekki saman.

Hér mį sjį nokkur svör um landbśnaš į Evrópuvefnum.

Ef viš göngum ķ ESB, fyllist hér žį allt af erlendum togurum sem žurrka upp fiskimišin okkar?

Nei. Innan Evrópusambandsins byggist śthlutun veišiheimilda į veišireynslu įrin fyrir ašild. Ekkert rķkja ESB hefur hefur veišireynslu į mišunum umhverfis Ķsland undanfarna žrjį įratugi. Žetta žżšir aš Ķsland mun eftir ašild aš ESB sem fyrr fara meš allan kvóta ķ ķslenskri lögsögu. Til žess aš svo verši žarf enga undanžįgu. Samkvęmt reglum ESB į ašeins Ķsland rétt į kvóta į mišunum umhverfis Ķsland.

Sjį nįnar um įhrif ašildar į sjįvarśtveginn hér.

höfundur: Bryndķs Ķsfold


Krónulaust Ķsland eftir 5 įr

brotisturvidjumisk.jpgOpinn fundur um afnįm krónunnar.


- Leišin aš upptöku evrunnar
Vilhjįlmur Žorsteinsson, frumkvöšull og fjįrfestir

- Hvaš kostar krónan ķslensk heimili
Ólafur Darri Andrason, hagfręšingur ASĶ

Umręšur og fyrirspurnir.

Fundastjóri: Margrét Arnardóttir, verkfręšingur

Fundurinn veršur haldinn fimmtudaginn nęsta, žann 23. febrśar kl 20.00 - 21.30, aš Skipholti 50 A, 2. hęš.

Allir velkomnir.

Jį Ķsland

 


Jóla-pubquiz og Helga Möller į skemmtikvöldi evrópusinna

jolagledi21 Į fimmtudaginn nęsta žann 24. nóvember ętla Evrópusinnar aš halda jólapubquiz į Kaffi Sólon 2. hęš – enda fyrsti ķ ašventu rétt handan viš horniš. Spurningar eru um allt į milli jóla og Evrópu og er bjórkassi ķ vinning.

Ske-mašurinn frękni og žingmašurinn óhįši Gušmundur Steingrķmsson veršur spyrill.

Til aš hita okkur upp fyrir jólin kemur hin eina sanna drottning jólalaganna Helga Möller og syngur fyrir okkur nokkur lög. Hér mį sjį višburšinn į Facebook.

Sem sagt, jólapubquiz, Helga Möller, jólabjór, piparkökur og evrópusinnar.

Getur hreinlega ekki klikkaš.

Bjór į tilboši!

Allir Evrópusinnar velkomnir.

Sjįumst.

Nefndin

Upphitnun:


Vissir žś žetta?

 

New-Picture

New-Picture-1


Viš erum aš tala um framtķšina - žķna!


Ellefu ,,landrįšsmenn" ķ reykfylltu bakherbergi

Enn yngri Evrópusinni! Félag Ungra Evrópusinna hefur sent frį sér eftirfarandi tilkynningu:

Sķšastlišiš žrišjudagskvöld hittust ellefu ungir „landrįšsmenn“ ķ reykfylltu bakherbergi ķ Skipholti. Lögšu žau žar fram nż drög aš afnįmi sjįlfstęšis ķslensku žjóšarinnar, žvķ žaš er eindreginn vilji žessara föšurlandssvikara aš Ķsland skipi sér senn ķ flokk ósjįlfstęšra og ófullvalda rķkja į borš viš Danmörku, Svķžjóš, Žżskaland, Bretland og Frakkland, auk annarra ašildarrķkja Evrópusambandsins.

Hópurinn hefur žaš reyndar einnig aš markmiši aš tryggja ķslenskum žegnum aukiš frelsi ķ feršalögum, višskiptum og verslun, sem og stušla aš lęgra vöruverši, ódżrari skólagjöldum erlendis og bjartri framtķšarsżn ķ samvinnu viš nįgrannarķki Ķslands ķ gegnum ašild Ķslands aš ESB.

Félagiš heitir Ungir Evrópusinnar og er nżkjörinn formašur Dagbjört Hįkonardóttir. Ašrir ķ stjórn eru:

Varaformašur: Freyja Steingrķmsdóttir
Ritstjóri: Elķs Rśnarsson
Gjaldkeri: Örvar Rafnsson
Ritari: Stefįn Rafn Sigurbjörnsson
Mešstjórnandi: Aušur Geirsdóttir
Mešstjórnandi: Bjarni Žór Pétursson
Mešstjórnandi: Brynhildur Bolladóttir
Mešstjórnandi: Gušrśn Sóley Gestsdóttir
Mešstjórnandi: Höršur Unnsteinsson
Mešstjórnandi: Natan Kolbeinsson

 


Fögur er hlķšin - skyldulesning fyrir alla!

Gušmundur Gunnarsson hjį Rafišnašarsambandinu og stjórnlagarįšsmašurGušmundur Gunnarsson skrifar žessa įhugaveršu grein į bloggiš sitt. Gaman vęri ef hęgt vęri fyrir almenna umręšu į Ķslandi um Evrópusambandiš aš gera žessa grein aš skyldulesningu fyrir alla- en viš męlum sterklega meš henni!

 Fögur er hlķšin

"Fögur er hlķšin svo aš mér hefur hśn aldrei jafnfögur sżnst, bleikir akrar en slegin tśn, mun ég rķša heim og fara hvergi." Svo męlti Gunnar į Hlķšarenda, hann vissi hvaša örlög bišu hans en hann kaus frekar aš lķta tilbaka en horfa fram į veginn. Bróšir hans Kolskeggur Hįmundarson horfši fram į veginn og fór utan, en sagši viš žaš tękifęri aš hann vęri ekki slķkt lķtilmenni aš ganga į bak orša sinna. Kolskeggur hélt sķšan til nśverandi ESB landa, meš viškomu ķ Noregi, žašan til Danmerkur og var žar meš Sveini konungi tjśguskegg og žašan til Miklagaršs. Žar giftist hann og kristnašist og var vęringjaforingi. Hann bjó ķ Miklagarši til daušadags.

Einangrunarstefna og žjóšremba er einkenni mįlflutnings žeirra sem berjast gegn žvķ aš kannaš verši til hlķtar hvaš ķslendingum standi til boša gangi žeir ķ ESB. Žar birtist okkur forsjįrhyggja og lokaš samfélag sem beitir öllum brögšum til žess aš verja hagsmuni valdastéttarinnar į kostnaš launamanna. Drżldin sjįlfumglešin og žjóšremban einkennir mįlflutninginn. Aldrei horft fram į veginn, sķfellt horft til fortķšar og sagan endurrituš svo hśn nżtist mįlflutning žeirra.

Styrkjakerfi ķslensks landbśnašar snżst um mjólkurframleišslu og lambakjöt. Bęndasamtökin sjį um žį gagnagrunna sem rįša hvert styrkir fara og žaš er žaš sem veršur aš breyta göngum viš ķ ESB. Reyndar veršum viš aš breyta til žess aš fylgja ešlilegum reglum. Stęrsti hluti veršmyndunar ķ lambakjöti fer fram ķ millilišunum, bęndur eru lįglaunastétt. Verš į lambakjöti skiptist um žaš bil til helminga, viš borgum helming ķ bśšinni og hinn helminginn ķ gegnum skatta.

Žrįtt fyrir aš forsvarsmenn bęndasamtakanna beiti fyrir sig žeirri fullyršingu aš žeir berjist fyrir žvķ aš vernda dreifbżliš og bśsetu ķ landinu, fer mjólkurbśum fękkandi, nś er veriš aš leggja af mjólkurframleišslu į Vestfjöršum. Bęndabżlum fękkar sķfellt, en žau sem eftir standa verša stęrri og reyndar skuldugri.

Ķslenskur landbśnašur stefnir ķ nįkvęmlega sömu įtt og ķslenskur sjįvarśtvegurinn hefur fariš, skuldsett upp fyrir rjįfriš. Ķslendingar eiga enga dreifbżlisstefnu, en hśn er til hjį ESB. Fjįrfestar kaupa sķfellt fleiri jaršir og bęndabżlin eru aš verša žaš stór aš hinir raunverulegu eigendur eru bankarnir, engin hefur efni į žvķ aš byrja ķ bśskap. Hér vantar samskonar lög og eru innan ESB aš žaš land sem bśiš er brjóta undir landbśnaš skuli nżtt įfram til landbśnašar.

Alžingi samžykkti aš hefja ašildarvišręšur viš ESB og 2/3 žjóšarinnar vill aš žeim višręšum verši lokiš og nišurstašan borin undir žjóšina. Žetta óttast embęttismenn hjį samtökum bęnda og samtökum afuršarsala, žeir fara hamförum gegn vilja žjóšarinnar og samžykktum Alžingis. Ķ žessu sambandi mį rifja upp ummęli žeirra bręšra Hįmundarsona.

Finnska leišin eftir samninga viš ESB beinir styrkjum til bęnda, ekki kerfisins og millilišanna eins gert er hér į landi, žaš var einmitt įstęšan fyrir žvķ aš Finnar gengu ķ ESB. Ef viš fęrum žį leiš myndi ašstoš viš bśsetu vaxa og beinir styrkir til bęnda hękka umtalsvert. Žaš er nįkvęmlega žaš sem embęttismannakerfi framangreindra hagsmunasamtakanna berst gegn og óttast komi upp ef viš göngum ķ ESB. En žaš blasir viš jafnvel žó viš göngum ekki ķ ESB, veršum viš aš taka upp samskonar kerfi og Finnar tóku upp.

Ég heimsótti slįturhśs ķ sķšustu viku. Žar unnu tęplega 100 manns, nįnast allt erlent fólk. Žar voru žeir lambaskrokkar sem įtti aš senda śt einungis grófsagašir svo žaš sé hagkvęmara aš flytja kjötiš śt. Öll vinna viš kjötiš fer sķšan fram innan ESB og ķ mörgum tilfellum hjį fyrirtękjum sem eru ķ eigu ķslendinga.

Sama į viš um fiskinn, ķslendingar eiga verksmišjur sem fullvinna ķslenska fiskinn. Ķ žessum verksmišjum vinna žśsundir launamanna innan ESB. Ķslendingarnir senda sķšan einungis heim meš žann hluta erlends gjaldeyris sem starfsemin gefur af sér sem dugar til žess aš greiša kostnaš hér heima, allt annaš veršur eftir śti. Žetta er afleišing žess aš viš erum meš krónuna sem kallar į vernd ķ skjóli gjaldeyrishafta.

Žetta myndi gjörbreytast ef viš gengjum inn ķ ESB, žį gętum viš flutt öll žessi störf heim og allur aršur myndi skila sér inn ķ ķslenskt samfélag, hér um aš ręša nokkur žśsund störf, sem öll gętu veriš góš undirstaša ķ öflugri byggša žróun. Hvers vegna velja ķslendingar frekar aš vera į bótum en vinna ķ landbśnaši og fiskvinnslu? Hvers vegna eru kjör bęnda svona slök? Hvert fara allir žeir milljaršar sem renna ķ gegnum styrkjakerfi landbśnašarins? Žaš eru sķfellt fęrri sem vinna ķ žessum greinum og launin eru mjög slök.

Ef viš skošun starfsgeira rafišnašarmanna, žį hefur žróunin veriš žannig aš undanfarin 30 įr hefur engin fjölgun rafišnašarmanna veriš ķ orkugeiranum, um 300 rafišnašarmenn starfaš ķ žeim geira sķšan 1980. Sama į viš um ķ landbśnaš og fiskvinnslu žar hafa einnig veriš aš störfum žennan tķma um 300 rafišnašarmenn og sama į viš um byggingar- og verktakageirann žar hafa veriš um 500 – 800 rafvirkjar og žaš er ķ žessum geira sem allt atvinnuleysi rafvirkja er.

Į sama tķma hefur rafišnašarmönnum fjölgaš śr 2.000 ķ tęplega 6.000 öll fjölgunin hefur veriš ķ tękni og žjónustustörfum. Ķ dag hefur rafišnašarmönnum ķ Ķslandi fękkaš um 1.000 frį Hruni. Ķslensk tęknifyrirtęki er flest farinn aš gera allt upp ķ Evrum og mörg hafa flutt stöšvar sķnar erlendis. Žau hafa sagt aš ef Ķsland gengi ķ ESB gętu žeir flutt heim um 3.000 störf į stuttum tķma.

Tęknifyrirtękin sem hafa veriš aš bjóša upp į mest spennandi störfin įsamt žvķ aš žar hefur öll fjölgum starfa veriš, eru aš flytja sig til ESB. Žau eru alfariš hįš góšum višskiptatengslum viš ESB svęšiš, góšum lįnamarkaši og ekki sķšur hlutabréfamarkaši.Viš rafišnašarmönnum blasir stöšnun ķ starfsframa hér heima. Ķ nżlegum könnunum kom fram aš 85% ungs fólks sér ekki framtķš sķna hér į landi. Ungt og velmenntaš fólk menn vilja hafa möguleika til žess aš višhalda menntun og ašgang aš tękifęrum ķ vali į góšum störfum.


Enga merkimiša takk

Pįll Įsgeir Įsgeirsson Laugardaginn 10. September stóš Jį Ķsland fyrir opnum umręšufundi um Evrópusambandiš og umhverfismįlin. Einn af frummęlendum fundarins var Pįll Įsgeir Įsgeirsson, rithöfundur og leišsögumašur. Erindi Pįls vakti mikla athygli mešal fundargesta og žótti stórskemmtilegt. Ķ erindi sķnu fjallar Pįll jafnt um óhóflega notkun merkimiša mešal andstęšinga ašildar jafnt og stušningsmanna, sem og óttann viš žaš aš innganga Ķslands ķ Evrópusambandiš muni gera śt um allt sem viš teljum sér ķslenskt og einstakt.

Hér mį horfa į upptöku af žessu skemmtilega erindi Pįls Įsgeirs – eša lesa erindiš hér:

 Erindi Pįls Įsgeirs.

 

Sennilega vęri rétt aš hefja žennan ręšustśf į žvķ aš skżra śt fyrirsögn hans.  Hvaš į ég viš meš fyrirsögninni: Enga merkimiša takk.

Umręšan um žaš hvort Ķsland eigi aš sękja um inngöngu ķ Evrópubandalagiš hefur einkennst af óhóflegri notkun merkimiša. Jafnvel svo aš segja mętti aš žeir vęru eitt helsta vopn manna ķ žeirri oršręšu sem fram fer. Žegar einhver sér jįkvęša fleti eša kosti góša viš inngöngu reyna andstęšingar sem įkafast aš žekja hann ķ merkimišum sem į standa orš eins og: senditķk frį Brussel, landrįšamašur eša landsölumašur. Hiš sama gerist oft žegar einhver fullyršir aš algerlega ómögulegt sé aš sękjast eftir žeirri sömu inngöngu. Žį standa į merkimišunum orš eins og: afturhaldsseggur, žröngsżnn eyjarskeggi, torfkofabśi eša mśsarholusjónarmiš

Žetta er fęrt ķ tal hér žvķ žótt ég standi ķ ręšustól hér undir merkjum samtaka sem kalla sig Jį Ķsland žį er ekki vķst aš enn liggi fyrir hvorn veg mitt atkvęši fellur ķ žeirri žjóšaratkvęšagreišslu sem ég vonandi fę aš taka žįtt ķ um žetta merka mįl. Žess vegna frįbiš ég mér alla merkimiša vegna žess sem ég hyggst segja hér ķ dag.

Margir hafa oršiš til žess aš orša ótta sinn viš žaš aš žegar og ef Ķslendingar fį inngöngu ķ Evrópusambandiš sé hętta į aš żmislegt af žvķ sem viš teljum sér ķslenskt og einstakt ķ sinni röš muni glatast ķ išukasti menningarstrauma og fjölbreyttrar samkeppni. Žetta er umhugsunarefni žvķ eitt af žvķ sem sameinar okkur öll er lķklega löngun og vilji til žess aš varšveita allt žaš sem gerir okkur aš Ķslendingum.  Lķtum į nokkur dęmi um hvernig okkur einum og óstuddum hefur tekist nįkvęmlega žetta fjarri heimsins glaumi viš ysta haf.

Danski mįlfręšingurinn Rasmus Christian Rask dvaldi į Ķslandi 1813-1815 og tók žįtt ķ stofnun Hins ķslenska bókmenntafélags įriš 1816 og var formašur žess ķ fyrstu. Hann įtti mikinn žįtt ķ mótun žeirrar mįlhreinsunarstefnu sem Fjölnismenn fylgdu sķšan af miklum krafti. Sś endurreisn ķslenskrar tungu sem ķ žeirri barįttu varš einn af hornsteinum sjįlfstęšisbarįttu ķslenskra įtti įn efa rķkan žįtt ķ aš bjarga ķslenskri tungu frį hnignun og hugsanlegum śtdauša. Rask įtti žannig rķkan žįtt ķ aš bjarga ķslensku mįli frį śtdauša ķ mešförum  einu žjóšarinnar sem talaši mįliš.

Var ég bśinn aš segja aš hann var danskur.

 

Mark Watson var breskur ašalsmašur sem įriš 1956 gaf śt bók sem heitir: The Iceland Dog 847-1956. Hann var mikill Ķslandsvinur og feršašist vķša og hreifst af landi og žjóš. Hann įttaši sig į žvķ į feršum sķnum um Ķsland aš ķslenskt hundakyn var fįgętt en ķ mikilli śtrżmingarhęttu. Hann keypti ķslenska hunda og ręktaši hunda į bśgarši sķnum erlendis, vakti athygli heimamanna į žvķ hvernig komiš vęri fyrir stofninum. Žannig bjargaši Watson ķslenska hundinum frį śtrżmingu ķ höndum okkar.
Halda mętti langa ręšu um góšar gjafir Watsons til žess aš varšveita ķslensk menningarveršmęti, bókagjafir til Landsbókasafns og dżraspķtalann ķ Vķšidal žótt žaš verši ekki gert hér. Watson- eša dear Watson eins og kannski vęri réttara aš kalla hann į žaš samt sameiginlegt meš Rask aš hann įttaši sig į žvķ aš ķ höndum Ķslendinga voru veršmęti viš žaš aš glatast og greip til sinna rįša.

Var ég bśinn aš segja aš hann var breskur?

 

Peter Scott eša Sir Peter Scott var einn aš merkustu fuglafręšingum og nįttśruverndarmönnum Bretlands į tuttugustu öld. Hann var einn af frumkvöšlum ķ stofnun grišlanda fyrir fugla af margvķslegu tagi og beitti sér fyrir verndun votlendis löngu įšur en mönnum varš ljóst gildi žesshįttar svęša fyrir fugla og lķfrķki auk žess aš vera einn af stofnendum World Wildlife Fund.

Scott įtti rķkan žįtt ķ žvķ aš koma hreyfingu į umręšu um nįttśruvernd į Ķslandi upp śr mišri tuttugustu öld. Hann vann merkar rannsóknir ķ Žjórsįrverum og opnaši augu Ķslendinga fyrir žvķ hve svęšiš vęri dżrmętt og einstakt į męlikvarša heimsins alls sem eitt helsta heimkynni heišagęsarinnar. Hann beitti sér fyrir stofnun žjóšgaršsins ķ Skaftafelli en World Wildlife Fund lagši stórfé til stofnunar hans fyrir tilstilli Sir Peters.
Um žaš leyti sem Finnur Gušmundsson fuglafręšingur og Peter Scott byrjušu aš ösla um votlendiš ķ Žjórsįrverum og skyggna gęsir į flótta hefur sennilega enginn Ķslendingur gert sér grein fyrir žvķ hvaša veršmęti voru fólgin žarna ķ fenjum og įlum jökulvatna og lundum angandi gróšurs.
Svangir Ķslendingar höfšu um aldir fariš rķšandi aš flokkum ófleygra gęsa og smalaš žeim ķ réttir sem enn standa inni ķ Žjórsįrverum og bera sjįlfsbjargarvišleitni forfešra okkar og veišimennsku fagurt vitni. Ķ augum okkar um aldir voru Žjórsįrver žvķ matarkista lķkt og gjöful veišislóš og enginn leiddi hugann aš žvķ aš žau byggju yfir einhverjum veršmętum umfram žaš fyrr en Peter Scott opnaši gluggann og veitti ljósinu inn.

Var ég bśinn aš segja aš hann var breskur?

 

Žessir žrķr menn eiga žaš sameiginlegt aš hafa hjįlpaš ķslenskri žjóš til žess aš bjarga frį śtrżmingu eša stórskaša žremur ólķkum hlutum sem žó eiga žaš sameiginlegt aš vera eins ķslenskir og hęgt er aš vera. Ķ varšveislu og mešförum ķslensku žjóšarinnar sjįlfrar voru žessir žrķr ómetanlegu hlutir hętt komnir og ętti aš segja žetta ķ afar stuttu mįli žį hefšum viš tapaš tungumįlinu, ķslenski hundurinn hefši dįiš śt og Žjórįrverum lķklega veriš sökkt hefšu žessir góšviljušu gestir ekki lagt okkur liš og beint okkur į rétta braut.

Af žessu mętti vel draga žį įlyktun aš einangrun og einrįš heimamanna séu ekki endilega alltaf bestu ašferširnar til žess aš varšveita hrein og ómenguš žau veršmęti sem hvaš ķslenskust eru talin į hverjum tķma og brżnast aš varšveita.

En kannski mį fyrirgefa žjóš sem lengi fram į tuttugustu öld var of önnum kafin viš aš komast ķ sęmilega upphitaš hśsnęši, fį nóg aš borša og žurrt į fęturna til žess sinna nįttśruvernd. Sį sem elst upp viš dżrš ķslenskrar nįttśru fyrir augum sér alla ęvi frį morgni til kvölds sér kannski ekki žį sömu fegurš eins vel og sį sem lengra er aš kominn. Ekki sķst ef hann er alltaf kaldur, svangur og blautur ķ fęturnar. Žess vegna žurftum viš hin glöggu gestsaugu til žess aš opna okkar eigin fyrir žeim veršmętum sem lįgu

Ķslendingar voru einna seinastir Evrópužjóša til žess aš taka upp nįttśruverndarlöggjöf og langsķšastir Noršurlandažjóša, tępum 50 įrum į eftir Svķum og Noršmönnum, 39 įrum į eftir Dönum og 33 įrum į eftir Finnum.

Nś vęri hins vegar freistandi aš halda aš sś žjóš sem į mótum 20 og 21 aldar telur sig mešal rķkustu žjóša heims męlt  fjölda fermetra į mann, bķla per fjölskyldu, rśmtak ķsskįps eša flatarmįl skerms mišaš viš höfšatölu hefši meš allsnęgtum fengiš nżjan og skarpari skilning į žeim veršmętum sem hśn žrįtt fyrir allt į ķ landsins öręfum, fallvötnum, mżrum og mosaflįm.

Nś er hęgt aš nota żmsar višmišanir til žess aš męla įrangur į žessu sviši og viš skulum taka eitt dęmi af handahófi. Ķslendingar eru ašilar aš Ramsarsįttmįlanum um frišlżsingu votlendissvęša sem athvarf fyrir vašfugla. Ķsland geršist ašili aš samningnum 1977 en hann varš til 1971. Til skamms tķma voru svonefnd Ramsarsvęši į Ķslandi ašeins žrjś en žaš eru Mżvatn og Laxį, Žjórsįrver og Grunnifjöršur viš Akranes. Nżlega voru svo Gušlaugstungur og Eyjabakkar tilnefnd sem Ramsarsvęši og unniš er aš žvķ aš votlendi ķ Andakķl fįi tilnefningu sem sjötta Ramsarsvęšiš į Ķslandi en fjölmörg svęši į Ķslandi myndu uppfylla žau skilyrši sem lögš eru til grundvallar til frišun. Žannig hefur fjöldi žessara svęša į Ķslandi tvöfaldast į tiltölulega skömmum tķma sem er vel.

Til samanburšar mį nefna aš Ramsarsvęši ķ Danmörku eru 38 en Danmörk geršist ašili įri seinna en Ķsland. Eistland geršist ašili 1994 og žar eru nś 13 Ramsarsvęši. Lķberķa sem er eitt af fįtękustu rķkjum Afrķku geršist ašili aš Ramsarsamningnum 2003 og žar eru 5 Ramsarsvęši.

Samtals eru 1950 svęši kennd viš Ramsar ķ heiminum.

 

Lengi vel voru Ķslendingar ein žriggja Evrópužjóša sem ekki hafši stašfest Įrósasamninginn svokallaša. Samningnum er ętlaš aš styrkja žrjįr lżšręšislegar meginreglur; ķ fyrsta lagi rétt til upplżsinga, ķ öšru lagi rétt almennings til aš taka žįtt ķ įkvaršanatöku og ķ žrišja lagi rétt til aš bera fram kęru og fį śrskurš dómstóla eša nefndar. Samningurinn gildir eingöngu um įkvaršanir sem hafa žżšingu fyrir nįttśru og umhverfi. Meš stašfestingu samningsins stķga Ķslendingar enn eitt hęnufet inn ķ samfélag sišašra manna žótt žeir gangi žar óneitanlega aftar ķ röšinni en margur hefši viljaš.

Žannig viršist įhugi okkar į nįttśruvernd ekki hafa aukist žótt viš séum oršin rķk af žessa heims gęšum.

Ķslendingar eiga enn ķ dag dżra fjįrsjóši sem fólgnir eru ķ ósnertum nįttśruundrum žessa lands. Viš eigum vķšerni žar sem mašurinn hefur enn ekki sett nein spor aš rįši og viš eigum fossa og fallvötn sem enn fį aš hljóma eins ķ eyrum okkar eins og žeirra manna sem fyrstir komu til Ķslands. Viš eigum grķšarlega fjölbreytta nįttśru sem er einstök ķ heiminum žvķ žótt hvert og eitt atriši, hver og einn žrįšur ķ hinum glitrandi vef eigi sér ef til vill hlišstęšu einhvers stašar ķ stórum heimi žį er fįgętt aš finna svo mörg sérkenni saman ašgengileg feršamönnum eins og hér į landi.

Viš eigum flęšandi lindir af tęru og góšu uppsprettuvatni sem vķšast hvar er óhętt aš drekka beint śr straumnum įn žess aš hafa įhyggjur af žvķ aš heilsu manns sé stefnt ķ voša.  Viš žessi fįmenna žjóš ķ žessu vķšfešma landi er vellaušug af nįttśrugęšum, svo rķk aš margt af žvķ sem öšrum žjóšum finnst aš ekki verši metiš til fjįr teljum viš sjįlfsagšan hlut.

Stöšugt fleiri ķbśar heimsins lķta į ósnerta nįttśru sem aušlind sem heimurinn eigi ķ raun og veru ķ sameign og žaš sé skylda hverrar žjóšar aš gęta sinna gimsteina fyrir hönd veraldarinnar allrar og hinna ófęddu kynslóša. Dżrmętin ķ óbyggšum Ķslands, vķšįttan, žögnin og fegurš hrjóstrugrar nįttśru eru minnkandi aušlind ķ heimi žar sem sķfellt fleiri žurfa mat og land og rżmi til aš lifa af.
Hér į undan hefur veriš rakiš aš višhorf og hugsunarhįttur Ķslendinga ķ verndun nįttśrunnar og góšrar umgengni um aušlindir hennar hefur ķ margvķslegum samanburši veriš fįeinum įratugum į eftir öšrum žjóšum.

Žegar mašur rausar ķ žessum tón žį verša margir til žess aš sussa og vilja ekki heyra svona svartagallsraus og heimsósóma og stundum er reynt aš hugga mann meš žvķ aš hinn gamalkunni įskķtugumskónum vašandi yfir allt hugsunarhįttur sé horfinn og nś séu allir sannir framfaramenn mešvitašir og trjįfašmandi nįttśruvinir sem aldrei myndu hrófla viš steini nema meš fullum skilningi į afleišingum žess aš steininum vęri velt.

Žvķ mišur er žetta ekki rétt.

 

Margir – alltof margir -Ķslendingar lķta į nįttśruna sem eitthvaš sem manninum beri skylda til žess aš brjóta į bak aftur, leggja undir sig, nytja og rękta, virkja og vinna -og leggja ķ rśst um leiš.
Ķ skammvinnri sögu hins išnvędda Ķslands blasa viš okkur alltof mörg dęmi um skammsżni og gręšgi žar sem ómetanlegum nįttśruperlum hefur veriš fórnaš og žęr eyšilagšar ķ nafni hagvaxtar og framfara, stundargróša . Ég žarf ekki aš nema rétt aš žylja nöfn eins og Kįrahnjśkar, Töfrafoss, Tröllkonuhlaup, Žeistareykir, Gljśfurleit, Fagrifoss, Hįgöngur til žess aš nefna örfį dęmi um nįttśruundur sem nś eru annaš hvort horfin eša ašeins svipur hjį sjón eftir mešferš og uppbyggingu duglegra manna. Sennilega hefur ekkert unniš eins mikiš tjón į ķslenskri nįttśru eins og duglegir menn.

Kannski hefur  nįttśran ķ hugum of margra Ķslendinga nśtķmans svipaša stöšu og ķslensk tunga į tķmum Rasks, ķslenski hundurinn į tķmum Watsons og Žjórsįrver um žaš leyti sem Peter Scott kom og leiddi okkur inn ķ ljósiš.

Viš žurfum į leišsögn og samstarfi annarra žjóša aš halda til žess aš auka skilning į umhverfisvernd og nįttśrunni svo okkur takist aš koma fjįrsjóšum okkar óbrotnum til nęstu kynslóša svo žęr fįi notiš žeirra eins og viš höfum gert frį landnįmi.
Nįttśran er žaš dżrmętasta sem viš eigum en viš eigum hana ekki ein heldur meš öllum heiminum og viš eigum aš žiggja alla žį hjįlp sem ķ boši er til žess aš tröllin brjóti ekki žetta fjöregg okkar allra.

Hér hefur įšur veriš minnst į merkimiša. Viš viljum ekki sjį merkimiša į ķslenskri nįttśru žar sem standa orš eins og: lęgsta orkuverš ķ heimi- Ašgangur bannašur–ašeins fyrir starfsmenn Landsvirkjunar og Ķstaks. Žaš er ašeins einn merkimiši sem er leyfilegur į nįttśru Ķslands og į honum stendur: Brothętt.

Žakka žeim sem hlżddu.

 


Loftiš, sólin, sjórinn og fjöllin – hvaš gerir ESB fyrir umhverfismįlin?

umhverfismal_minna.jpg

Laugardaginn 10. september veršur haldinn umręšufundur um Evrópusambandiš og umhverfismįl ķ Išnó.  Mešal ręšumanna er umhverfisrįšherra, Svandķs Svavarsdóttir.

Fundurinn hefst stundvķslega kl 11 og lżkur kl 13.

Allir eru velkomnir

Dagskrį fundarins:

Svandķs Svavarsdóttir, umhverfisrįšherra.

Įrni Finnsson, formašur Nįttśruverndasamtaka Ķslands
,,Hvaša erindi į Ķsland ķ ESB?"

Žórunn Sveinbjarnardóttir, fyrrverandi umhverfisrįšherra
um umhverfisstefnu Evrópusambandsins

Pįll Įsgeir Įsgeirsson, rithöfundur og leišsögumašur.
,,Enga merkimiša takk"

Fundastjóri
Björg Eva Erlendsdóttir, framkvęmdastjóri Noršurlandasamstarfs Vinstri - Gręnna flokka.

Višburšurinn į Facebook. 


"Loksins alvöru gjaldmišill, festa fyrir heimilin, rķkiš og fyrirtękin ķ landinu"

 TallinnPįll Stefįnsson ritstjóri Iceland Review var višstaddur glęsilega sjįlfstęšisafmęlishįtķš Eista fyrr ķ mįnušinum ķ Tallinn.  Ķ grein ķ Fréttablašinu ķ dag lżsir hann samtölum sķnum viš Eista į hįtķšinni um sjįlfstęši žeirra og hvernig žaš fęri saman viš veru žeirra ķ ESB. En eins og allir vita hafa andstęšingar ESB hér į landi lżst žvķ yfir aš ef viš myndum ganga inn ķ ESB myndum viš missa sjįlfstęši okkar?!

Reynsla Eista er allt önnur en spįdómar andstęšinga hér į landi boša. Eins og kemur skżrt fram ķ grein Pįls : 

Og fullveldiš, sjįlfstęšiš er žeim ALLT. Žess vegna skildu žeir ekki spurningu mķna um hvort vera žeirra ķ Evrópusambandinu skerši ekki žeirra nżfundna frelsi.

„Nei, veran ķ Evrópusambandinu er trygging fyrir žvķ aš viš erum žjóš mešal žjóša. Žaš er hlustaš į okkur, og viš erum hluti af įkvaršanatöku og regluverki žjóša Evrópu.“

Žaš eru bara rśmir sjö mįnušir sķšan žeir tóku upp evru. Sem hefur strax skilaš sér ķ 18% aukningu į erlendum fjįrfestingum ķ landinu.

„Nś erum viš loksins meš alvöru gjaldmišil, sem bżr til festu fyrir heimilin, rķkiš og fyrirtękin ķ landinu.“

 

 Greinin ķ heild sinni į Visir.is

 


Nęsta sķša »

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband