Enga merkimiša takk

Pįll Įsgeir Įsgeirsson Laugardaginn 10. September stóš Jį Ķsland fyrir opnum umręšufundi um Evrópusambandiš og umhverfismįlin. Einn af frummęlendum fundarins var Pįll Įsgeir Įsgeirsson, rithöfundur og leišsögumašur. Erindi Pįls vakti mikla athygli mešal fundargesta og žótti stórskemmtilegt. Ķ erindi sķnu fjallar Pįll jafnt um óhóflega notkun merkimiša mešal andstęšinga ašildar jafnt og stušningsmanna, sem og óttann viš žaš aš innganga Ķslands ķ Evrópusambandiš muni gera śt um allt sem viš teljum sér ķslenskt og einstakt.

Hér mį horfa į upptöku af žessu skemmtilega erindi Pįls Įsgeirs – eša lesa erindiš hér:

 Erindi Pįls Įsgeirs.

 

Sennilega vęri rétt aš hefja žennan ręšustśf į žvķ aš skżra śt fyrirsögn hans.  Hvaš į ég viš meš fyrirsögninni: Enga merkimiša takk.

Umręšan um žaš hvort Ķsland eigi aš sękja um inngöngu ķ Evrópubandalagiš hefur einkennst af óhóflegri notkun merkimiša. Jafnvel svo aš segja mętti aš žeir vęru eitt helsta vopn manna ķ žeirri oršręšu sem fram fer. Žegar einhver sér jįkvęša fleti eša kosti góša viš inngöngu reyna andstęšingar sem įkafast aš žekja hann ķ merkimišum sem į standa orš eins og: senditķk frį Brussel, landrįšamašur eša landsölumašur. Hiš sama gerist oft žegar einhver fullyršir aš algerlega ómögulegt sé aš sękjast eftir žeirri sömu inngöngu. Žį standa į merkimišunum orš eins og: afturhaldsseggur, žröngsżnn eyjarskeggi, torfkofabśi eša mśsarholusjónarmiš

Žetta er fęrt ķ tal hér žvķ žótt ég standi ķ ręšustól hér undir merkjum samtaka sem kalla sig Jį Ķsland žį er ekki vķst aš enn liggi fyrir hvorn veg mitt atkvęši fellur ķ žeirri žjóšaratkvęšagreišslu sem ég vonandi fę aš taka žįtt ķ um žetta merka mįl. Žess vegna frįbiš ég mér alla merkimiša vegna žess sem ég hyggst segja hér ķ dag.

Margir hafa oršiš til žess aš orša ótta sinn viš žaš aš žegar og ef Ķslendingar fį inngöngu ķ Evrópusambandiš sé hętta į aš żmislegt af žvķ sem viš teljum sér ķslenskt og einstakt ķ sinni röš muni glatast ķ išukasti menningarstrauma og fjölbreyttrar samkeppni. Žetta er umhugsunarefni žvķ eitt af žvķ sem sameinar okkur öll er lķklega löngun og vilji til žess aš varšveita allt žaš sem gerir okkur aš Ķslendingum.  Lķtum į nokkur dęmi um hvernig okkur einum og óstuddum hefur tekist nįkvęmlega žetta fjarri heimsins glaumi viš ysta haf.

Danski mįlfręšingurinn Rasmus Christian Rask dvaldi į Ķslandi 1813-1815 og tók žįtt ķ stofnun Hins ķslenska bókmenntafélags įriš 1816 og var formašur žess ķ fyrstu. Hann įtti mikinn žįtt ķ mótun žeirrar mįlhreinsunarstefnu sem Fjölnismenn fylgdu sķšan af miklum krafti. Sś endurreisn ķslenskrar tungu sem ķ žeirri barįttu varš einn af hornsteinum sjįlfstęšisbarįttu ķslenskra įtti įn efa rķkan žįtt ķ aš bjarga ķslenskri tungu frį hnignun og hugsanlegum śtdauša. Rask įtti žannig rķkan žįtt ķ aš bjarga ķslensku mįli frį śtdauša ķ mešförum  einu žjóšarinnar sem talaši mįliš.

Var ég bśinn aš segja aš hann var danskur.

 

Mark Watson var breskur ašalsmašur sem įriš 1956 gaf śt bók sem heitir: The Iceland Dog 847-1956. Hann var mikill Ķslandsvinur og feršašist vķša og hreifst af landi og žjóš. Hann įttaši sig į žvķ į feršum sķnum um Ķsland aš ķslenskt hundakyn var fįgętt en ķ mikilli śtrżmingarhęttu. Hann keypti ķslenska hunda og ręktaši hunda į bśgarši sķnum erlendis, vakti athygli heimamanna į žvķ hvernig komiš vęri fyrir stofninum. Žannig bjargaši Watson ķslenska hundinum frį śtrżmingu ķ höndum okkar.
Halda mętti langa ręšu um góšar gjafir Watsons til žess aš varšveita ķslensk menningarveršmęti, bókagjafir til Landsbókasafns og dżraspķtalann ķ Vķšidal žótt žaš verši ekki gert hér. Watson- eša dear Watson eins og kannski vęri réttara aš kalla hann į žaš samt sameiginlegt meš Rask aš hann įttaši sig į žvķ aš ķ höndum Ķslendinga voru veršmęti viš žaš aš glatast og greip til sinna rįša.

Var ég bśinn aš segja aš hann var breskur?

 

Peter Scott eša Sir Peter Scott var einn aš merkustu fuglafręšingum og nįttśruverndarmönnum Bretlands į tuttugustu öld. Hann var einn af frumkvöšlum ķ stofnun grišlanda fyrir fugla af margvķslegu tagi og beitti sér fyrir verndun votlendis löngu įšur en mönnum varš ljóst gildi žesshįttar svęša fyrir fugla og lķfrķki auk žess aš vera einn af stofnendum World Wildlife Fund.

Scott įtti rķkan žįtt ķ žvķ aš koma hreyfingu į umręšu um nįttśruvernd į Ķslandi upp śr mišri tuttugustu öld. Hann vann merkar rannsóknir ķ Žjórsįrverum og opnaši augu Ķslendinga fyrir žvķ hve svęšiš vęri dżrmętt og einstakt į męlikvarša heimsins alls sem eitt helsta heimkynni heišagęsarinnar. Hann beitti sér fyrir stofnun žjóšgaršsins ķ Skaftafelli en World Wildlife Fund lagši stórfé til stofnunar hans fyrir tilstilli Sir Peters.
Um žaš leyti sem Finnur Gušmundsson fuglafręšingur og Peter Scott byrjušu aš ösla um votlendiš ķ Žjórsįrverum og skyggna gęsir į flótta hefur sennilega enginn Ķslendingur gert sér grein fyrir žvķ hvaša veršmęti voru fólgin žarna ķ fenjum og įlum jökulvatna og lundum angandi gróšurs.
Svangir Ķslendingar höfšu um aldir fariš rķšandi aš flokkum ófleygra gęsa og smalaš žeim ķ réttir sem enn standa inni ķ Žjórsįrverum og bera sjįlfsbjargarvišleitni forfešra okkar og veišimennsku fagurt vitni. Ķ augum okkar um aldir voru Žjórsįrver žvķ matarkista lķkt og gjöful veišislóš og enginn leiddi hugann aš žvķ aš žau byggju yfir einhverjum veršmętum umfram žaš fyrr en Peter Scott opnaši gluggann og veitti ljósinu inn.

Var ég bśinn aš segja aš hann var breskur?

 

Žessir žrķr menn eiga žaš sameiginlegt aš hafa hjįlpaš ķslenskri žjóš til žess aš bjarga frį śtrżmingu eša stórskaša žremur ólķkum hlutum sem žó eiga žaš sameiginlegt aš vera eins ķslenskir og hęgt er aš vera. Ķ varšveislu og mešförum ķslensku žjóšarinnar sjįlfrar voru žessir žrķr ómetanlegu hlutir hętt komnir og ętti aš segja žetta ķ afar stuttu mįli žį hefšum viš tapaš tungumįlinu, ķslenski hundurinn hefši dįiš śt og Žjórįrverum lķklega veriš sökkt hefšu žessir góšviljušu gestir ekki lagt okkur liš og beint okkur į rétta braut.

Af žessu mętti vel draga žį įlyktun aš einangrun og einrįš heimamanna séu ekki endilega alltaf bestu ašferširnar til žess aš varšveita hrein og ómenguš žau veršmęti sem hvaš ķslenskust eru talin į hverjum tķma og brżnast aš varšveita.

En kannski mį fyrirgefa žjóš sem lengi fram į tuttugustu öld var of önnum kafin viš aš komast ķ sęmilega upphitaš hśsnęši, fį nóg aš borša og žurrt į fęturna til žess sinna nįttśruvernd. Sį sem elst upp viš dżrš ķslenskrar nįttśru fyrir augum sér alla ęvi frį morgni til kvölds sér kannski ekki žį sömu fegurš eins vel og sį sem lengra er aš kominn. Ekki sķst ef hann er alltaf kaldur, svangur og blautur ķ fęturnar. Žess vegna žurftum viš hin glöggu gestsaugu til žess aš opna okkar eigin fyrir žeim veršmętum sem lįgu

Ķslendingar voru einna seinastir Evrópužjóša til žess aš taka upp nįttśruverndarlöggjöf og langsķšastir Noršurlandažjóša, tępum 50 įrum į eftir Svķum og Noršmönnum, 39 įrum į eftir Dönum og 33 įrum į eftir Finnum.

Nś vęri hins vegar freistandi aš halda aš sś žjóš sem į mótum 20 og 21 aldar telur sig mešal rķkustu žjóša heims męlt  fjölda fermetra į mann, bķla per fjölskyldu, rśmtak ķsskįps eša flatarmįl skerms mišaš viš höfšatölu hefši meš allsnęgtum fengiš nżjan og skarpari skilning į žeim veršmętum sem hśn žrįtt fyrir allt į ķ landsins öręfum, fallvötnum, mżrum og mosaflįm.

Nś er hęgt aš nota żmsar višmišanir til žess aš męla įrangur į žessu sviši og viš skulum taka eitt dęmi af handahófi. Ķslendingar eru ašilar aš Ramsarsįttmįlanum um frišlżsingu votlendissvęša sem athvarf fyrir vašfugla. Ķsland geršist ašili aš samningnum 1977 en hann varš til 1971. Til skamms tķma voru svonefnd Ramsarsvęši į Ķslandi ašeins žrjś en žaš eru Mżvatn og Laxį, Žjórsįrver og Grunnifjöršur viš Akranes. Nżlega voru svo Gušlaugstungur og Eyjabakkar tilnefnd sem Ramsarsvęši og unniš er aš žvķ aš votlendi ķ Andakķl fįi tilnefningu sem sjötta Ramsarsvęšiš į Ķslandi en fjölmörg svęši į Ķslandi myndu uppfylla žau skilyrši sem lögš eru til grundvallar til frišun. Žannig hefur fjöldi žessara svęša į Ķslandi tvöfaldast į tiltölulega skömmum tķma sem er vel.

Til samanburšar mį nefna aš Ramsarsvęši ķ Danmörku eru 38 en Danmörk geršist ašili įri seinna en Ķsland. Eistland geršist ašili 1994 og žar eru nś 13 Ramsarsvęši. Lķberķa sem er eitt af fįtękustu rķkjum Afrķku geršist ašili aš Ramsarsamningnum 2003 og žar eru 5 Ramsarsvęši.

Samtals eru 1950 svęši kennd viš Ramsar ķ heiminum.

 

Lengi vel voru Ķslendingar ein žriggja Evrópužjóša sem ekki hafši stašfest Įrósasamninginn svokallaša. Samningnum er ętlaš aš styrkja žrjįr lżšręšislegar meginreglur; ķ fyrsta lagi rétt til upplżsinga, ķ öšru lagi rétt almennings til aš taka žįtt ķ įkvaršanatöku og ķ žrišja lagi rétt til aš bera fram kęru og fį śrskurš dómstóla eša nefndar. Samningurinn gildir eingöngu um įkvaršanir sem hafa žżšingu fyrir nįttśru og umhverfi. Meš stašfestingu samningsins stķga Ķslendingar enn eitt hęnufet inn ķ samfélag sišašra manna žótt žeir gangi žar óneitanlega aftar ķ röšinni en margur hefši viljaš.

Žannig viršist įhugi okkar į nįttśruvernd ekki hafa aukist žótt viš séum oršin rķk af žessa heims gęšum.

Ķslendingar eiga enn ķ dag dżra fjįrsjóši sem fólgnir eru ķ ósnertum nįttśruundrum žessa lands. Viš eigum vķšerni žar sem mašurinn hefur enn ekki sett nein spor aš rįši og viš eigum fossa og fallvötn sem enn fį aš hljóma eins ķ eyrum okkar eins og žeirra manna sem fyrstir komu til Ķslands. Viš eigum grķšarlega fjölbreytta nįttśru sem er einstök ķ heiminum žvķ žótt hvert og eitt atriši, hver og einn žrįšur ķ hinum glitrandi vef eigi sér ef til vill hlišstęšu einhvers stašar ķ stórum heimi žį er fįgętt aš finna svo mörg sérkenni saman ašgengileg feršamönnum eins og hér į landi.

Viš eigum flęšandi lindir af tęru og góšu uppsprettuvatni sem vķšast hvar er óhętt aš drekka beint śr straumnum įn žess aš hafa įhyggjur af žvķ aš heilsu manns sé stefnt ķ voša.  Viš žessi fįmenna žjóš ķ žessu vķšfešma landi er vellaušug af nįttśrugęšum, svo rķk aš margt af žvķ sem öšrum žjóšum finnst aš ekki verši metiš til fjįr teljum viš sjįlfsagšan hlut.

Stöšugt fleiri ķbśar heimsins lķta į ósnerta nįttśru sem aušlind sem heimurinn eigi ķ raun og veru ķ sameign og žaš sé skylda hverrar žjóšar aš gęta sinna gimsteina fyrir hönd veraldarinnar allrar og hinna ófęddu kynslóša. Dżrmętin ķ óbyggšum Ķslands, vķšįttan, žögnin og fegurš hrjóstrugrar nįttśru eru minnkandi aušlind ķ heimi žar sem sķfellt fleiri žurfa mat og land og rżmi til aš lifa af.
Hér į undan hefur veriš rakiš aš višhorf og hugsunarhįttur Ķslendinga ķ verndun nįttśrunnar og góšrar umgengni um aušlindir hennar hefur ķ margvķslegum samanburši veriš fįeinum įratugum į eftir öšrum žjóšum.

Žegar mašur rausar ķ žessum tón žį verša margir til žess aš sussa og vilja ekki heyra svona svartagallsraus og heimsósóma og stundum er reynt aš hugga mann meš žvķ aš hinn gamalkunni įskķtugumskónum vašandi yfir allt hugsunarhįttur sé horfinn og nś séu allir sannir framfaramenn mešvitašir og trjįfašmandi nįttśruvinir sem aldrei myndu hrófla viš steini nema meš fullum skilningi į afleišingum žess aš steininum vęri velt.

Žvķ mišur er žetta ekki rétt.

 

Margir – alltof margir -Ķslendingar lķta į nįttśruna sem eitthvaš sem manninum beri skylda til žess aš brjóta į bak aftur, leggja undir sig, nytja og rękta, virkja og vinna -og leggja ķ rśst um leiš.
Ķ skammvinnri sögu hins išnvędda Ķslands blasa viš okkur alltof mörg dęmi um skammsżni og gręšgi žar sem ómetanlegum nįttśruperlum hefur veriš fórnaš og žęr eyšilagšar ķ nafni hagvaxtar og framfara, stundargróša . Ég žarf ekki aš nema rétt aš žylja nöfn eins og Kįrahnjśkar, Töfrafoss, Tröllkonuhlaup, Žeistareykir, Gljśfurleit, Fagrifoss, Hįgöngur til žess aš nefna örfį dęmi um nįttśruundur sem nś eru annaš hvort horfin eša ašeins svipur hjį sjón eftir mešferš og uppbyggingu duglegra manna. Sennilega hefur ekkert unniš eins mikiš tjón į ķslenskri nįttśru eins og duglegir menn.

Kannski hefur  nįttśran ķ hugum of margra Ķslendinga nśtķmans svipaša stöšu og ķslensk tunga į tķmum Rasks, ķslenski hundurinn į tķmum Watsons og Žjórsįrver um žaš leyti sem Peter Scott kom og leiddi okkur inn ķ ljósiš.

Viš žurfum į leišsögn og samstarfi annarra žjóša aš halda til žess aš auka skilning į umhverfisvernd og nįttśrunni svo okkur takist aš koma fjįrsjóšum okkar óbrotnum til nęstu kynslóša svo žęr fįi notiš žeirra eins og viš höfum gert frį landnįmi.
Nįttśran er žaš dżrmętasta sem viš eigum en viš eigum hana ekki ein heldur meš öllum heiminum og viš eigum aš žiggja alla žį hjįlp sem ķ boši er til žess aš tröllin brjóti ekki žetta fjöregg okkar allra.

Hér hefur įšur veriš minnst į merkimiša. Viš viljum ekki sjį merkimiša į ķslenskri nįttśru žar sem standa orš eins og: lęgsta orkuverš ķ heimi- Ašgangur bannašur–ašeins fyrir starfsmenn Landsvirkjunar og Ķstaks. Žaš er ašeins einn merkimiši sem er leyfilegur į nįttśru Ķslands og į honum stendur: Brothętt.

Žakka žeim sem hlżddu.

 


« Sķšasta fęrsla | Nęsta fęrsla »

Bęta viš athugasemd

Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband